GPS koordinate otoka - lokacija Jadro:
44°17´51.1"N 15°05´07.8"E

Vir je sjevernodalmatinski otok položen u Virskom moru od 44º16ʼ53” do 44º18ʼ42” sjeverne geografske širine (SGŠ) i od 15º16ʼ14” do 15º23ʼ29/45” istočne geografske dužine (IGD). Jedan je od 300 otoka i otočića zadarskog arhipelaga, odnosno jedan od 1186 otoka i hridi u hrvatskom Jadranu. Dvadeseti je po veličini među hrvatskim otocima, a osmi u zadarskom arhipelagu. Nastavlja se na Privlački poluotok od kojega ga rastavlja 3m dubok i 300 metara širok Privlački gaz. Od otoka Paga na sjeveroistoku dijeli ga kanal Nova Povljana, na najužem dijelu između rta Bobovik s virske i rta Veli žal s paške strane, širok 0,7 nautičkih milja (1200m). Vir je okružen otocima od sjevera prema jugu: Pagom, Maunom, Planikom, Olibom, Istom, Molatom, Sestrunjem, Rivnjem i Ugljanom. Vir je od Zadra udaljen 24 km, a morskim putom (do pristaništa) oko 15 NM. S kopna je spojen preko Privlačkog gaza lučkim mostom od 1976. godine, čime je Vir postao sastavnim dijelom kopna. Na istočnom dijelu u Gazu smjestio se otočić Školjić, pokriven borovom šumom i dugačkom pješčanom plažom, zbog toga se otoka Vir naziva i otok s otočićem. Vir je jedan od manjih otoka, površinom 22,076km , dužinom 10,12km i najvećom širinom 4,25km. Obalna linija mu je duga 31,43km. Zbog povoljnih dubina u Virskom moru, uz Vir vode važni pomorski putovi prema Rijeci, Italiji, Zadru i Jugu Hrvatske. Zbog tih morskih putova na zapadnom dijelu otoka podignut je svjetionik. Kroz kanal Nove povljane za veće, a kroz Gaz za manje brodove, morski put vodi kroz Ninski i Ljubački zaljev i Ljubačka vrata (Forticu) u Velebitski kanal. Zapadno i sjeverozapadno od Vira prostire se najširi dio Virskog mora, koje se prema jugoistoku produžava u Zadarski kanal. Položaj, geološka struktura i reljefna obilježja izdvajaju Vir od ostalih zadarskih otoka jer je on u tom pogledu neposredan produžetak Ravnih kotara, kao i Pag. Najraščlanjeniji je sjeverni dio otoka, a najslabije je raščlanjen zapadni i jugozapadni dio između rta Vrulje i rta Kozjak. Najviše je uvala i uvalica na sjevernoj strani otoka. Od rta Rastavca u pravcu istok-jugoistok protežu se uvale Duboka (Gredina), Svrdljača, Radnjača, Biskupljača, Smratine, Velika Slatina, Brdonja, Mala Slatina, Lučica, Žitna, Poprastina, Svinja, Soldatica, Gornja Prezida. Uz južnu obalu od rta Vrulje na jugoistok uvale Rastavac, Kosićka, Ženska, Rasovača, Stinice, Meka, Srpljica, Pedinka, a u Privlačkom zatonu ističu se uvale Sapavac, Radovanjica, Luka, Japnenica i Gornja Prezida. Suvremene cestovne prometnice, starija koja preko izgrađenih dijelova Privlake izbija na cestu Zadar-Nin, kao i novija 2010. godina izgrađena brza obilaznica (zaobilazi mjesto Privlaku), znatno su smanjile vremensku udaljenost od regionalnog i županijskog središta Zadra i omogućile otoku normalan razvitak.