29.07.2007.
Knjiga "Rodoslovlje Bašića iz Vira", autora profesora Ive Bašića, je drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje knjige izdane i promovirane prije 10 godina. Knjiga govori o dolasku roda Bašić na Vir prije 350 godina. Ova knjiga je stvaralački pothvat autora koji svojim radom usmjerenim na bogati povijesni segment Virske povijesti prenosi snagu života. "Ovim rodoslovljem profesor Ive Bašić vraća nas upravo na mjesto s kojeg je sve krenulo u naš rodni Vir. U povijesti su se dogodile brojne promjene koje život nosi, a odražavaju se na sam Vir i nas Virane" - istaknuo je u uvodnom govoru mladi znanstvenik mr. Marko Vučetić, asistent na katedri filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru. Knjiga "Rodoslovlje Bašića iz Vira" proteže se na 412 stranica teksta, fotografija, tabelarnih prikaza, grafikona i dokumenata. Knjiga sadrži i neka otvorena pitanja, pitanja na koja tek treba dati odgovor, zbog toga se profesor Ive Bašić oslanja na povijesne činjenice ali i na usmenu predaju naših starih. Prema usmenoj predaji Bašići su došli na Vir iz Kranjske, a prema hrvatskom književniku, publicistu i političaru dr. Ante Starčeviću - "Bašići su bili Hrvati katolici". Dokument iz 1697. godine govori da su Bašići osim na Viru, tada živjeli i u Vrsima (mjesto Vrsi nalazi se oko 5 kilometara sjeveroistočno od grada Nina), a izvor iz 1702. godine spominje obitelj Mate Bašića koji broji četiri člana. Virani bez obzira kojem Virskom rodu pripadali, o kojem autor neprestano zbori u svojim knjigama rodoslovlja - oni su živjeli da bi život prenijeli - uživajući u sreći svojeg potomstva. Autor neumorno stvara, ali ne za sebe, nego za svoje Virane, koji prepoznaju, cijene i ponose se njegovim radom. U razdoblju ovih 10 godina, od prvog izdanja knjige 1997. godine do danas, napustilo nas je ukupno 49, a rodilo se samo 38 Bašića - istaknuo je činjenicu i dao nam na razmišljanje profesor Ive Bašić. Do ovog nadopunjenog izdanja došlo je također i zbog želje mnogih Bašića da se knjiga proširi i slikovno obogati. Bašići se svrstavaju u red najstarijih virskih rodova poput Budija, Buškulića, Subotića i Liverića čiji potomci do dana današnjeg žive na otoku Viru. Tiskanje ovog Rodoslovlja, knjige i rodoslovnog stabla, omogućili su: Općina Vir, Anamarija Buškulić r. Bašić (Ivina), Anita Kapović r. Bašić (Stanislavova), Anne-Victoria Bašić (Šimina), Dinko Bašić (Matin), Dino Bašić (Antin), Ivan Bašić (Nikin), Joso Bašić (Franov), Klaudijo Bašić (Antin), Marin Bašić (Antin), Marijan Bašić (Šimin), Mario Bašić (Antin), Svetko Bašić (Viktorov), Tomislav Bašić (Antin), Turistička zajednica Općine Vir, Valter Bašić (Rudijev), Vinko Bašić (Tomin). Crtež rodoslovnog stabla napravio je dipl. ing. Hrvoje Bašić. Glavni pokrovitelj je Općina Vir, a medijski pokrovitelj Prvi portal otoka Vira.
Opširnije: - osnovu prezimena Bašić, čini turska riječ: baş, što znači glava. U Rječniku hrvatskog jezika, drugo dopunjeno izdanje, autora Vladimira Ančića iz 1994. godine, navodi se značenje riječi: baša - ž (m spol) / orij./ (nom.mn. baše) reg. etnol. glava, glavar, poglavar, starješina. Kao što je poznato Kranjska je južni dio Slovenije. Na Kranjskoj Gori šezdesetih godina 20. stoljeća su živjeli Bašići, čije prezime se ispisivalo i izgovaralo s Bašić, a ne s Bašič, kako bi odgovaralo slovenskom jeziku. Tko su još bili Kranjci? Kranjcima se nazivalo ne samo stanovništvo Kranjske, već i stanovništvo katoličke vjeroispovijesti Gorskog kotara i Like. Senjsko-Modruški biskupi Sebastijan Glavinić i Martin Brajković 1712. godine spominje tri kuće Bašića u Perušiću, koji su te krajeve doselili iz Kranjske. Bašići su bili posljednji turski dizdari (vojni zapovjednici), koji su poslije oslobođenja od Turaka, krajem 17. stoljeća, primili katoličku vjeru. Prezime Bašić je bilo jedno od najraširenijih i poštovanih prezimena u Lici. Vezano za plemićki grb Bašića: - prema "Glasniku heraldike" br. 5 do 8. iz 1938. godine, Heraldičkog zavoda Zagreb, u rodu Bašića iz Sv. Martina kod Okića dodjeljena su dva plemstva porodicama Bašić I, 1633. i Bašić II, 1686. godine. (Naš najstariji poznati predak na Viru, Tome Bašić je rođen negdje u to vrijeme dodjele plemstva Jurju Mihajlu Bašiću iz Sv. Martina). U Hrvatskoj trenutno živi oko 5600 Bašića u 2200 domaćinstava.
VIDEO:
"Pokoljenjima virskih kmetova, kolona, težaka i pomoraca, koji otok, stoljećima krčeći i obrađujući, oplemeniše znojem i žuljima otkupiše i za potomke sačuvaše" prof. Ive Bašić, Vir, 2005. god.
Prof. Ive Bašić rođen je 1944. godine u Viru. Prvih sedam razreda osnovne škole pohađao je u Viru, a završni osmi razred u Privlaci. Srednje strukovno obrazovanje i studij strojarstva, za zvanje profesora mehaničke tehnologije, završio je u Rijeci. Interes za povijest rodnog otoka pokazuje još 1972. god. kada počinje prikupljati povijesnu građu o Viru. Opširnije o samom autoru možete pročitati na poveznici profesor Ive Bašić
FOTO GALERIJA: