05.08.2010.
Knjiga "Rodoslovlje Radovića (Čepića, Ćepula i Lavića) iz Vira", autora profesora Ive Bašića, predstavljena u četvrtak 5. kolovoza u dvoru Zdravka Radovića (Ive Juričina), govori o dolasku roda Radovića na Vir od početka 18. stoljeća do današnjih dana. Ova knjiga je stvaralački pothvat autora koji svojim radom usmjerenim na bogati povijesni segment Virske povijesti prenosi snagu virskog života. "Sama svrha ovog izdanja rodoslovlja je da saznamo više o svom rodu - korijenju, porijeklu, srodstvu i precima i da se na ovaj način osjećamo velikom obitelji koju veže ista krv kroz do sada poznatih jedanaest generacija, ali i da na ovaj način od zaborava otrgnemo sve one drage ljude koji su nesebično podarili život generacijama naših predaka, a preko njih i nama. Ljude koji su radeći mukotrpno na ovoj škrtoj zemlji, uz znoj i žuljeve, othranili nas i generacije naših predaka" pročitao je u uvodnom govoru, predstavivši autora knjige, mladi znanstvenik mr. Marko Vučetić, asistent na katedri filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru. Pronalaskom starih matica krštenih, vjenčanih i umrlih od početka 19. stoljeća u Župnom uredu svetog Jurja na Viru i knjiga Stanja duša (Anagrafa), iz 1852. i 1896. godine, profesor Ive Bašić dolazi do detaljnijih spoznaja o virskim rodovima. Općenito prezime Radović potječe iz Crne Gore, pa shodno tome i virski Radovići su se doselili iz dva crnogorska mjesta. Iz mjesta Dobrote (Boka kotorska), odnosno točnije iznad grada Tivta (Tivat), potječu dvije obitelji, a iz mjesta Paštrovići (između Kufina i Babinog Vira) potječe treća obitelj Radovića (koja je ogranak loze Reževića iz "Stare Crne Gore"). Danas, prema najnovijoj knjizi - Enciklopedija hrvatskih prezimena, Nacionalnog rodoslovnog centra, koju je uredio diplomirani inženjer Siniša Grgić, tiskanoj 2008. godine: "Radovići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Nina, a prema nekim izvorima iz okolice Labina. U manjem broju mogu biti Srbi (Dugo Selo), te Crnogorci. Razmjerno najviše Radovića u proteklih sto godina rođeno je na otoku Viru kraj Nina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Radović". Krajem 17. stoljeća i početkom 18. stoljeća Radovići se ne spominju među župljanima otoka Vira. Upravo ta činjenica ukazuje da je njihov dolazak uslijedio nešto kasnije. Kao što je poznato u povijesti otoka Vira, a isto možete pročitati u članku - Vir u vlasništvu plemićke obitelji Crnica, obitelj Crnica bila je vojnička obitelj iz Crnogorskog primorja, a u službi Venecije branili su morske putove od Velebitskog kanala do Trogira. Za vojne zasluge, te oslobođenje Vira i drugih krajeva dodijeljen im je plemićki naslov i pravo na kupnju, te upravljanje otokom Virom. Za pretpostaviti je da su tako pozvali i doselili Radoviće na Vir - ističe autor knjige profesor Ive Bašić. Knjiga "Rodoslovlje Radovića (Čepića, Ćepula i Lavića) iz Vira" proteže se na 547 stranica teksta, fotografija, tabelarnih prikaza, grafikona i dokumenata. Tiskanje ovog Rodoslovlja, knjige i rodoslovnog stabla, omogućili su: Općina Vir, Ante-Vlastimir Radović (Šimin), Eugen (Đeno) Radović (Antin), Ivan Radović (Rudijev), Željko Lavić (Antin), Božo Radović (Ivin), Zdravko Radović (Ivin), Milivoj (Mile) Radović (Jurin), Ivica Lavić (Josipov), Hrvoje Radović (Radoslavov), Alen Radović (Ivin), Rudi Kapović (Šimin), Ema Olić (Nenadova), Duško Radović (Petrov), Darinko Radović (Šimin), Miro Radović (Antin), Šime Gržeta (Ivin), Rajko Radović (Antin), Joso Radović (Antin) i Turistička zajednica Općine Vir. Crtež rodoslovnog stabla izradili su dipl. ing. Tomislav Grbin i profesor Ive Bašić. Glavni pokrovitelj je Općina Vir, a medijski pokrovitelj Prvi portal otoka Vira. U zabavnom programu tijekom promocije sudjelovali su KUD "Sv. Ivan", Vir i Virska klapa.
O autoru knjige: - prof. Ive Bašić rođen je 1944. godine u Viru. Prvih sedam razreda osnovne škole pohađao je u Viru, a završni osmi razred u Privlaci. Srednje strukovno obrazovanje i studij strojarstva, za zvanje profesora mehaničke tehnologije, završio je u Rijeci. Interes za povijest rodnog otoka pokazuje još 1972. god. kada počinje prikupljati povijesnu građu o Viru. Opširnije o samom autoru možete pročitati na poveznici profesor Ive Bašić.
O prezimenu Radović: - u Hrvatskoj danas živi oko 1700 Radovića u 800 domaćinstava. Prisutni su u svim Hrvatskim županijama, a najviše u Zagrebu i na otoku Viru, a nešto manje u Rijeci, Splitu i Karlovcu. Opširnije o prezimenu Radović možete pročitati na stranici Acta Croatica - prezime Radović.
FOTO GALERIJA: